Prvi samostalni koraci

Period kada se dete uspravlja na noge i počinje samostalno da hoda, jeste jedno od najsnažnijih iskustava. Čini se da se ne nikad ne umara. Bezbroj puta ustane, sedne, hoda bočno držeći se za nameštaj, pušta se da stoji, pravi korake, ponovo se se spušta u četvoronožni. Neprestano eksperimentiše i sve vreme to radi sa osmehom i novom motivacijom za otkrivanjem tazličitih mogućnosti kretanja.
Period kada se dete uspravlja na noge i počinje samostalno da hoda, jeste jedno od najsnažnijih iskustava. Čini se da se ne nikad ne umara. Bezbroj puta ustane, sedne, hoda bočno držeći se za nameštaj, pušta se da stoji, pravi korake, ponovo se se spušta u četvoronožni. Neprestano eksperimentiše i sve vreme to radi sa osmehom i novom motivacijom za otkrivanjem tazličitih mogućnosti kretanja.

Kako zaštiti zube od kvarenja (karijes)

Zubi se štite od kvarenja dobrom negom, pravilnom ishranom i redovnim kontrolama kod stomatologa. Kod pojave prve promene na zubima koju ne možete ukloniti redovnim čišćenjem posetite dečjeg stomatologa.
Zubi se štite od kvarenja dobrom negom, pravilnom ishranom i redovnim kontrolama kod stomatologa. Kod pojave prve promene na zubima koju ne možete ukloniti redovnim čišćenjem posetite dečjeg stomatologa.

Pranje zuba: bebe i mala dece

Redovno pranje zuba počinje čim se pojavi prvi zub. Zubi se peru vodom i četkicom za zube dva puta dnevno uz pomoć i nadzor roditelja. Kod dece koja su starija od 18 meseci koristi se i pasta za zube koja sadrži malu količinu fluorida.
Redovno pranje zuba počinje čim se pojavi prvi zub. Zubi se peru vodom i četkicom za zube dva puta dnevno uz pomoć i nadzor roditelja. Kod dece koja su starija od 18 meseci koristi se i pasta za zube koja sadrži malu količinu fluorida.

Nega zuba kod malog deteta

Pranje zuba dva puta dnevno uz pomoć četkice i paste za zube sa malom količinom fluorida i izbegavanje zaslađene hrane i pića, sprečiće pojavu kvara na zubima kod vašeg deteta. Deci je potrebna pomoć i nadzor pri redovnom održavanju higijene usta i zuba. Vodite dete na pregled kod stomatologa redovno 1-2 puta tokom godine.
Pranje zuba dva puta dnevno uz pomoć četkice i paste za zube sa malom količinom fluorida i izbegavanje zaslađene hrane i pića, sprečiće pojavu kvara na zubima kod vašeg deteta. Deci je potrebna pomoć i nadzor pri redovnom održavanju higijene usta i zuba. Vodite dete na pregled kod stomatologa redovno 1-2 puta tokom godine.

Nega zuba kod beba

Kad prvi zubi izniknu, peru se vodom pomoću meke pamučne gaze ili meke četkice dva puta dnevno. Pojavu kvara na zubima sprečićete : redovnim pranjem zuba i izbegavanjem nuđenja slatkih napitaka i slatke hrane. Posetite dečjeg stomatologa u uzrastu od 6 meseci.
Kad prvi zubi izniknu, peru se vodom pomoću meke pamučne gaze ili meke četkice dva puta dnevno. Pojavu kvara na zubima sprečićete : redovnim pranjem zuba i izbegavanjem nuđenja slatkih napitaka i slatke hrane. Posetite dečjeg stomatologa u uzrastu od 6 meseci.

Nicanje zuba kod beba

Kod većine beba prvi zubi se javljaju između 6 i 10. meseca. Prateća neprijatnost kod bebe se ublažava davanjem hladnih predmeta da žvaću ili blagim masiranjem desni.
Kod većine beba prvi zubi se javljaju između 6 i 10. meseca. Prateća neprijatnost kod bebe se ublažava davanjem hladnih predmeta da žvaću ili blagim masiranjem desni.

Moguće neželjene reakcije na vakcinu protiv oboljenja koja izaziva Streptokokus pneumonije

Vaše dete je, u cilju zaštite od teških formi bolesti koje izaziva bakterija Streptokokus pneumonije, primilo konjugovanu vakcinu koja sadrži polisaharidni deo omotača više bakterijskih serotipova (10 - Synflorix, ili 13- Prevenar) bakterije Streptokokus pneumonije vezan za proteinski nosač.
Vaše dete je, u cilju zaštite od teških formi bolesti koje izaziva bakterija Streptokokus pneumonije, primilo konjugovanu vakcinu koja sadrži polisaharidni deo omotača više bakterijskih serotipova (10 - Synflorix, ili 13- Prevenar) bakterije Streptokokus pneumonije vezan za proteinski nosač.

Vakcina protiv oboljenja koje izaziva Streptokokus pneumonije

Za zaštitu dece uzrasta do dve godine od oboljenja koje izaziva bakterija Streptokokus pneumonije (pneumokok) koriste se isključivo konjugovane vakcine koje sadrže 10 ili 13 serotipova bakterije. To su vakcine u kojima je polisaharidni antigen bakterije vezan za imunogeni protein (tetanusnog, difteričnog porekla ili Hemofilusa influence), koji pojačava imunološki odgovor i podstiče imunološko pamćenje.
Za zaštitu dece uzrasta do dve godine od oboljenja koje izaziva bakterija Streptokokus pneumonije (pneumokok) koriste se isključivo konjugovane vakcine koje sadrže 10 ili 13 serotipova bakterije. To su vakcine u kojima je polisaharidni antigen bakterije vezan za imunogeni protein (tetanusnog, difteričnog porekla ili Hemofilusa influence), koji pojačava imunološki odgovor i podstiče imunološko pamćenje.

Oboljenja koja izaziva Streptokokus pneumonije

Streptokokus pneumonije je bakterija, sa preko 90 sojeva, koja najčešće izaziva upalu nosno- ždrelne sluznice i susednih organa: sinusa i ušiju. Agresivniji sojevi ove bakterije izazivaju: upalu pluća, upalu moždanica, sepsu, bolesti koje mogu dati trajne posledice ili fatalan ishod, posebno kod odojčadi, male dece i osoba sa hroničnim bolestima. Zdrava deca u zavisnosti od mesta istraživanja, u različitom procentu (27% u razvijenim i do 85% u zemljama u razvoju) mogu ovu bakteriju nositi na sluznici gornjih disajnih puteva.U promenjenim okolnostima, događa se lokalni razvoj infekcije, a putem krvotoka infekcija se može proširiti i na druge delove tela. Inficirane osobe bekterije prenose na druge osobe preko kapljica ili direktnim kontaktom, ređe indirektno, preko sveže zaprljanog predmeta.
Streptokokus pneumonije je bakterija, sa preko 90 sojeva, koja najčešće izaziva upalu nosno- ždrelne sluznice i susednih organa: sinusa i ušiju. Agresivniji sojevi ove bakterije izazivaju: upalu pluća, upalu moždanica, sepsu, bolesti koje mogu dati trajne posledice ili fatalan ishod, posebno kod odojčadi, male dece i osoba sa hroničnim bolestima. Zdrava deca u zavisnosti od mesta istraživanja, u različitom procentu (27% u razvijenim i do 85% u zemljama u razvoju) mogu ovu bakteriju nositi na sluznici gornjih disajnih puteva.U promenjenim okolnostima, događa se lokalni razvoj infekcije, a putem krvotoka infekcija se može proširiti i na druge delove tela. Inficirane osobe bekterije prenose na druge osobe preko kapljica ili direktnim kontaktom, ređe indirektno, preko sveže zaprljanog predmeta.