Zauške su virusna zarazna bolest koju izaziva istoimeni virus (virus zaušaka ili virus mumpsa). Bolest je obično blaga i karakteriše je upala parotida (otuda naziv parotitis za ovu bolest), velikih pljuvačnih žlijezda koje su smještene između donje vilice i ušne školjke. Infekcija se može proširiti i izazvati upalu moždanih ovojnica (meningitis), testisa (orhitis), pluća (virusna pneumonija) i dr. Izvor zaraze je inficirana osoba. Bolest se prenosi u direktnom kontaktu s pljuvačkom zaražene osobe ili kapljicama koje nastaju kad oboljeli kija ili kašlje.

Male boginje su veoma zarazna virusna bolest praćena osipom. Uzročnik bolesti je virus morbila, koji se lako prenosi putem kapljica koje nastaju prilikom kašlja i kijanja inficirane osobe ili direktnim kontaktom s inficiranom osobom.

Vaše dijete je primilo MMR, živu kombinovanu vakcinu, koja sadrži oslabljene viruse malih boginja, zaušaka i rubele i koja treba da podstakne odbrambeni/imunološki sistem djeteta da stvori antitijela (zaštitne faktore) koja će ga zaštititi od pomenutih bolesti.

Da bi se spriječilo obolijevanje od malih boginja, zaušaka i rubele (crvenke), Vaše dijete će primiti živu, kombinovanu MMR vakcinu.

Perinatalni poremećaji mogu se negativno odraziti na razvoj fetusa prije rođenja i to iz više razloga: hormoni stresa kod trudnice, npr. kortizol, prolaze kroz posteljicu i utiču na razvoj mozga fetusa; deprimirana trudnica rjeđe ima zdrav način života, rjeđe ide na prenatalne zdravstvene preglede, rjeđe se liječi kad je bolesna i rjeđe se priprema za majčinstvo; depresija može negativno uticati na imuni sistem trudnice; beba može biti prijevremeno rođena ili s malom tjelesnom težinom na rođenju.

Obično je perinatalni period (trudnoća i postporođajni period) period solidnog mentalnog zdravlja. Kod žena se u tom periodu mogu javiti stanja neraspoloženja i anksioznosti, ali to obično prolazi samo od sebe u toku prvih nedjelja nakon porođaja, kad se hormoni stabilizuju.

Rođenjem djeteta, psiha majke se „reorganizuje“ na jedan nov, jedinstven način. Ta nova mentalna organizacija naziva se „preokupacija materinstvom“ i predstavlja psihološku osnovu za formiranje identiteta roditelja i ostvarivanje u roditeljskoj ulozi. Ova promjena majci omogućava da reorganizuje svoj dotadašnji život (želje, potrebe, stavove, ciljeve, prioritete).

Studije pokazuju da je rastanak roditelja iskustvo kroz koje je prošlo oko 40% djece u svijetu. Smatra se da je razvod jedan od stresnijih događaja u životu djece. Djeca mogu reagovati na različite načine, no većina njih se vremenom prilagodi novonastalim okolnostima. Nova iskušenja ih očekuju ukoliko se konfliktni odnosi roditelja nastave i nakon razvoda.

Postoje znaci u ponašanju djeteta koji ukazuju na mogućnost da je dijete zlostavljano ili zanemarivano. Ukoliko kod nekog djeteta u svojoj okolini primijetite neki od takvih oblika ponašanja, važno je da znate kako da se ponašate i šta možete preduzeti.

O zanemarivanju govorimo kad roditelj ili staratelj propušta da zadovolji potrebe djeteta u mjeri koja značajno utiče na djetetov fizički i psihički razvoj. Zanemarivanje nije uvijek namjerno, niti je granica od koje neko roditeljsko ponašanje treba shvatiti kao zanemarivanje uvijek potpuno jasna.