Neposredni kontakt majke i novorođenčeta odmah po rođenju dragocjen je i nenadoknadiv. Olakšava bebi prilagođavanje na spoljnu sredinu, podstiče uspostavljanje bliske veze između majke i bebe, kao i dobar i uspješan početak dojenja.

Blage iritacije očiju, krmeljanje, sužen ili zapušen suzni kanal i konjunktivitis najčešći su problemi i infekcije očiju kod novorođenčeta i bebe.

Da biste umirili bebu koja plače, morate prvo provjeriti da li je gladna, umorna, osjeća neku nelagodu ili je bolesna. Ne očekujte od sebe da možete u svakom trenutku prepoznati bebine potrebe, to se uči iz dana u dan.

Izgled i ponašanje Vašeg novorođenčeta neposredno nakon rođenja mogu da Vas zbune ili zabrinu. Takve reakcije roditelja nisu rijetke, a najčešće nema nikakvih razloga za brigu. Vjerovatno je u pitanju samo Vaš strah da li je s bebom sve u redu, ili drugačija očekivanja koja ste možda imali zamišljajući kako će Vaša beba izgledati kad se rodi.

Apgar skor je metoda procjene stanja novorođenčeta neposredno nakon rođenja. Njena je osnovna namjena da pruži brzu informaciju osoblju u porođajnoj sali kako bi novorođenče, u slučaju potrebe, dobilo odgovarajuću pomoć. Nizak skor u prvim minutima života najčešće ne znači da će dijete kasnije imati nekih problema u razvoju, kao što ni visok skor nije sam po sebi garancija budućeg zadovoljavajućeg psihomotornog razvoja.

Neposredno nakon rođenja i u toku boravka novorođenčeta u porodilištu sprovode se uobičajene procedure i postupci njege. Oni su se tokom decenija mijenjali, u skladu sa saznanjima o fiziologiji i potrebama novorođenčeta.

Budući da je Vaša briga o bebi intenzivna, a motivisana je i vođena snažnim emocijama, potrebno je da se starate i o svom mentalnom zdravlju kako ne biste poremetili roditeljstvo i staranje o djeci. Jako je važno da vodite računa o svojim fizičkim, mentalnim i socio-emocionalnim potrebama.

Očevi, baš kao i majke, imaju snažnu urođenu sposobnost da se vezuju za novorođenčad, uspostavljaju čvrste emotivne veze s njima i brinu se o njima. Vezivanje oca i bebe ima i svoju hormonalnu/neurobiološku i psihološku osnovu i presudno je važno za razvoj djece.

U većini dječjih knjiga, medijskih sadržaja, reklama, ali i školskih udžbenika, mogu se naći sadržaji koji učvršćuju diskriminatorne rodne stereotipe i uloge. Na taj način djeca nesvjesno preuzimaju nametnute rodne uloge, počinju da se ponašaju u skladu s očekivanjima koja društvo ima u odnosu na njihov pol, a sve to u uzrastu kad još uvijek nisu u stanju da kritički obrađuju informacije.

Tradicionalno, djevojčice se podstiču da se igraju lutkama, a dječaci da se igraju vani. Roditeljske prakse pokreću rodnu socijalizaciju djece i mogu ojačati stereotipe o ulogama koje društvo tradicionalno očekuje od muškaraca i od žena.