Snažna emotivna povezanost s roditeljima od presudnog je značaja za razvoj bebe (ali i kasnije tokom života). Kad se beba osjeća sigurno i voljeno, ona je spremnija i odvažnija da istražuje svijet oko sebe. To utiče na način na koji će beba učiti i saznavati, razvijati vještine komunikacije, odnose s drugima, motoričku spretnost, govor.

Roditeljski savez je moćno oruđe koje porodica ima da bi se dobro brinula o svom djetetu. On ujedinjuje oca i majku u zajednički cilj – staranje o djetetu i dobrobit djeteta i porodice. Iako izgleda da se kvalitetan roditeljski savez stvara sam od sebe, njegovom razvoju prethodi značajan broj koraka.

Brižni odnosi roditelja/staratelja koji odgovaraju na djetetove potrebe temelj su na kome dijete gradi svoj osjećaj sigurnosti i bezbjednosti. Ako se nasmiješite bebi kad Vas gleda, podržite i ohrabrite dijete kad je nesigurno ili uplašeno, primijetite djetetovo interesovanje, motivišete ga za dalju aktivnost – Vaše dijete će se osjećati sigurno uz Vas i biće spremno da istražuje svijet uz Vas, a kasnije i uz druge važne ljude u svom životu.

Vaše reakcije na djetetovo ponašanje od prvih dana života važan su izvor učenja za dijete. Nastojte da od početka pružate svom djetetu pozitivnu pažnju. Pozitivna pažnja predstavlja način na koji djetetu pokazujete toplinu i poručujete da uživate u njemu i u svom odnosu s njim. Pozitivna pažnja ohrabruje i motiviše dijete, pružajući mu obilje podsticaja za razvoj.

U prvih par mjeseci života, potrebe Vaše bebe za kontaktom s Vama – za Vašim glasom i dodirom – ogromne su. Odgovarajući na njih, nećete stvoriti loše navike, naprotiv, stvorićete kod svoje bebe osjećaj poznatosti, predvidivosti, što je smiruje. Ako smireno i stalno odgovarate na potrebe svog djeteta, ono na taj način uči da može da bude sigurno, stiče samopouzdanje i povjerenje u Vas.

Postati roditelj znači, prije svega, upoznati svoje dijete i naći način da za njega postanete oslonac, izvor sigurnosti, osjećaja prihvaćenosti i građenja dobre slike o sebi. Ponekad pomislimo da negdje postoje neke univerzalne smjernice o djeci, koje važe za sve njih, pa tako i opšta uputstva o staranju o djetetu. Realnost je, međutim, takva da je svako dijete potpuno različito i da je put da postanete dobar roditelj, zapravo, Vaše jedinstveno iskustvo sa sopstvenim djetetom.

Za odojčad na vještačkoj ishrani važe slične preporuke za uvođenje nemliječne hrane kao i za dojenu djecu, što se odnosi kako na izbor namirnica i pripremu obroka, tako i na način hranjenja i poštovanje potreba djeteta. Sve bebe starije od šest mjeseci imaju potrebu za nemliječnom hranom.

Jedan od glavnih pokazatelja zdravlja bebe u prvim mjesecima života jeste napredovanje u težini. Dobra ishrana i njega najvažniji su faktori koji utiču na rast odojčeta, ali je i uticaj nasljednih faktora (genetike) veliki. Dinamika rasta zavisi od zrelosti novorođenčeta (da li je rođeno na vrijeme ili prije termina), njegove težine na rođenju i brojnih drugih činilaca.

Tzv. zadržani, rezidualni duvanski dim (engl. thirdhand smoke) – izraz koji se koristi da označi izloženost česticama nikotina i drugih štetnih hemikalija iz duvana koje se talože na različitim površinama, usljed čega njihovo štetno dejstvo traje još dugo nakon samog čina pušenja.

Pasivno pušenje (engl. second hand smoke) – nevoljno udisanje duvanskog dima iz okruženja, što podrazumijeva i dim koji proizvodi zapaljena cigareta i onaj koji izdišu pušači. Prema podacima na globalnom nivou, 1,2 miliona smrtnih slučajeva godišnje povezano je s izloženošću duvanskom dimu.