Pelenski osip je čest kod beba. Do njega može doći čak i ako veoma vodite računa o higijeni pelenske regije. Skoro sva djeca koja nose pelene ponekad dobiju ojed ili osip u pelenskoj regiji.

Proliv (dijareja) je učestala pojava kod djece, a podrazumijeva prisustvo čestih, obimnih, tečnih ili vodenastih stolica. Ako je Vaše dijete mlađe od tri mjeseca i ima dijareju, potrebno je da posjetite ljekara. Ako dijete ima dijareju i mislite da je dehidrirano, treba odmah da ga odvedete ljekaru ili u najbližu bolnicu. Kad god dijete ima dijareju, potrebno je osigurati adekvatan unos tečnosti u organizam. Najbolje je koristiti rastvore za oralnu rehidraciju.

Rascjep usne i nepca predstavlja razvojni deformitet kod kojeg se strane usne ili krova usta (nepca) ne spajaju kako treba. Bebama s rascjepom usne i nepca potrebna je operacija i specijalističko praćenje. Do operacije, neophodno im je obezbijediti pomoć oko hranjenja, logopedsku podršku i posebnu stomatološku njegu.

Kad dijete ima epi napade koji se ponavljaju, to stanje se naziva epilepsija. Ako je Vašem djetetu dijagnostikovana epilepsija, liječenje obično uključuje antikonvulzivne ljekove, koji treba da omoguće djetetu da nastavi da živi normalnim životom.

Glavobolje su česte kod djece, a neka djeca imaju glavobolje koje se stalno vraćaju. One znaju da budu neprijatne, ali obično nisu razlog za brigu. No ako Vas glavobolje Vašeg djeteta brinu, posebno ako je riječ o iznenadnim, jakim glavoboljama koje se najčešće javljaju nakon buđenja ili su toliko intenzivne da probude dijete, obratite se svom ljekaru.

Febrilne konvulzije nastupaju naglo, tijelo se koči i trza, a dijete ponekad „prevrne očima“ i izgubi svijest. Ovakav napad po pravilu ne traje dugo. Kad dijete ima konvulzije, treba skloniti sve potencijalno opasne predmete iz okoline. Pokušajte da napravite video-snimak i izmjerite trajanje konvulzija. Ukoliko konvulzije traju duže od pet minuta ili primijetite da dijete prestaje da diše, bez odlaganja pozovite hitnu medicinsku pomoć (124) i odmah započnite reanimaciju. Obratite se ljekaru ili bolničkoj pedijatrijskoj (hitnoj) službi ako se radi o prvom napadu ove vrste kod Vašeg djeteta ili ako ste zabrinuti zbog simptoma.

Nije rijetkost da dijete dobije vaške, posebno ako ide u vrtić, predškolsku ustanovu ili školu. Problem se obično može riješiti kod kuće. Vaške se često nazivaju gnjidama.

Skabijes ili šuga zarazna je kožna bolest koja se manifestuje izraženim svrabom, crvenim tragovima i mrljama po koži. Uzrokuje je parazitski krpelj (grinja) poznat pod nazivom šugarac. Šuga se vrlo lako širi, posebno u porodicama i dječijim kolektivima, te je treba pažljivo tretirati.

Impetigo je bakterijski izazvana infekcija površinskih slojeva kože, usljed čega se na koži javljaju promjene, koje mogu biti različite – u vidu vodenkastih plikova, plikova ispunjenih gnojem ili prekrivenih sasušenom koricom. Kakve god bile ove promjene, one su uvijek veoma zarazne. U slučaju impetiga, dijete treba obavezno odvesti ljekaru kako bi dobilo odgovarajuću antibiotsku terapiju.

Bolest šaka, usta i stopala virusna je infekcija koja dovodi do nastanka malih čireva u ustima i plikova na šakama (dlanovima) i stopalima. Bolest je obično blaga i većina djece se brzo oporavi. Tokom akutne faze bolesti važna je adekvatna hidracija, a dijete treba izolovati u kućnim uslovima sve dok se plikovi ne osuše.